MALE OZLJEDE

Vjerojatno se svakome u životu i po nekoliko puta dogodi poneka ozljeda.Ako ste roditelj, trebali biste znati neka pravila u slučaju da se to dogodi i Vašem djetetu. Dr.Elizabeta Ogrizek, specijalist pedijatar u DZ Novi Zagreb-Dugave, savjetovat će Vas o toj temi.

Najprije ozljede treba definirati kako bi se znalo kakve uopće mogu biti. Ozljede su sve one patološke promjene koje su posljedica djelovanja neke vanjske energije bila ona mehanička, električna, toplinska, kemijska i sl.U «grubo» ozljede možemo podijeliti na mehaničke, zatim posljedice toplinskog djelovanja-opekotine, kemijske, strujne i one izazvane hladnoćom.

Ovdje ćemo više govoriti o mehaničkim ozljedama pa i njih možemo podijeliti na zatvorene i otvorene rane. Zatvorene su kontuzije i rupture, a otvorene su rane one koje označavaju prekid kontinuiteta kože i potkožnih struktura. Same rane opet možemo podijeliti na nekoliko podvrsta To su lacerokontuzne, rezne rane i posjekotine, ubodne rane, oguljotine, ugrizne rane , strijelne rane i eksplozivne rane.

Najčešće rane kod djece su razne male posjekotine, razne ubodne rane i oguljotine.Od ovih drugih vrsta ozljeda nisu rijetke ni opekline, a nažalost niti ostale nabrojene.

Rane bi, uglavnom u prvih četrdeset i osam sati kad su najpodložnije infekciji, trebalo zatvoriti i to sterilnom gazom koja se zalijepi leukoporom kako bi koža ispod, mogla normalno disati.Nakon toga bi rane trebalo redovito previjati i kontrolirati svaki drugi dan.

Svaku ranu treba na neki način dezinficirati. Prvo se čisti okolna koža, najbolje otopinom joda ili sličnim antiseptikom. Zatim treba ranu pregledati, odstraniti eventualna strana tijela, nakon toga se sama rana može isprati običnom fiziološkom otopinom i tek onda se pribjegava zatvaranju rane.

Lokalno crvenilo, otok, bol same kože oko rane, oštećena funkcija posebno ako se rana nalazi u predjelu ekstremiteta ili zgloba, ako rana vlaži, to su simptomi da se rana inficirala. U tom slučaju liječnik ranu treba ponovno otvoriti i pribjeći antibiotskoj terapiji koja može biti lokalna ili sistemska.

Rana bi kod zdravih osoba, trebala zacijeliti prosječno u roku od pet do sedam dana. Rane na licu trebaju koji dan manje, a rane na ekstremitetima znaju cijeliti i osam dana, a neki put i duže.

Treba napomenuti da uvijek postoji opasnost i od tetanusa, pogotovo ako dijete nije redovito cijepljeno ili je predugo vrijeme od posljednjeg cijepljenja.Ako je prošlo više od godinu dana od zadnje doze tetanusa, treba dati buster dozu odn. docijepiti. Kod velikih i dubokih rana, a radi se o neprocijepljenoj osobi, treba dati i humani antitetanusni imunoglobulin uz cijepljenje.

Ta pravila po kojima se postupa su stroga i treba pridati veliku važnost i tom cijepnom statusu pojedine osobe, kaže dr.Ogrizek.