ŠTO SU VIRUSI?

Virusi su 1/100 do 1/1000 puta manji od većine bakterija i za razliku od bakterija, ni jedan virus ne vidi se uz pomoću standardnog mikroskopa, već pomoću elektronskog, koji je izumljen tek 1940. godine.

Ima ih mnogih oblika, od poligona, pa do građe s glavom i repom.

Svi sadrže nukleinsku kiselinu, DNA ili RNA, okruženu kapsidama, vanjskim ovojnicama.

Mogu se razmnožavati, rasti i općenito “živjeti” samo unutar nečije stanice. Ako im taj uvjet nije ispunjen, žive latentno, udruženi u molekule. Kada ih progutamo ili udahnemo oni započinju svoj život. Razbolimo se jer koriste naše stanice kako bi stvarali nove nukl. kiseline i proteine. Novostvoreni virus odlazi do sljedeće stanice…

Virusi putuju preko krvnih žila, preko međutkivnih kanalića ispunjenih tekućinom… Neke pobjedimo imunološkim sistemom, a neki uzrokuju ozbiljne bolesti: odmah ili tek nekoliko godina nakon infekcije.

Neke bolesti uzrokovane virusima:

Ospice, kozice, rubeola, gripa, mumps, virusni meningitis, mononukleoza, hepatitis, AIDS…